Autor

William Glasser (1925. – 2013.) američki psihijatar je autor realitetne terapije i teorije izbora. Njegove ideje osobne slobode, odgovornosti i mogućnosti promjene ponašanja su za psihijatre, koji su neobična ponašanja pojedinca proglašavali duševnim bolestima i temeljem toga propisivali lijekove za njihovo liječenje, bila sporna. Glasser je poznat i po tome da je svoje razumijevanje ljudskog ponašanja, koje je nazvao teorija izbora, primjenjivao i na šire društvene teme kao što su odgoj, vođenje, partnerski odnosi i sl. Upozorio je javnost na tradicionalne pristupe u konvencionalnoj psihijatriji, gdje se pacijente dijagnosticira kao duševno bolesne na temelju čega im se propisuju lijekovi za određenu bolest bez dokaza o prisutnosti patologije mozga dok oni u stvari po njegovom mišljenju kreiraju neobična ponašanja u svojoj nesretnosti. Glasser je smatrao i dokazivao da je mentalno zdravlje problem javnoga zdravstva. Napisao je skoro trideset knjiga koje su prevedene na niz stranih jezika od kojih je desetak izašlo i na hrvatskom jeziku.Glasser je osnovao Institut za realitetnu terapiju 1967. godine koji se 1996. Preimenovao u Institut Williama Glassera. Danas na svim kontinentima djeluju organizacije koje šire njegove ideje.

Realitetna terapija

U teorijskom smislu realitetna terapija je evolucijsko sistemski pristup ljudima s psiho-socijalnim teškoćama i teškoćama u duševnom zdravlju. (Leon Lojk 1937. – 2014.)

U praktičnom smislu realitetna terapija je proces primjene Teorije izbora u savjetovanju/psihoterapiji s ciljem unapređenja duševnog zdravlja.

Realtetna terapija je pristup preko kojeg  klijent uz terapeutu uči osvještavati, razumjeti i mijenjati vlastito ponašanje sukladno  ideji da sam  upravlja  svojim životom. Pristup terapeuta se temelji na razumijevanju da je čovjek slobodno i odgovorno biće  koje je  motivirano iznutra i čije je ponašanje namjensko, razumijevanju koje je autor realitetne terapije nazvao teorija izbora.

Terapeut dijeli s klijentom svoje razumijevanje ljudskog ponašanja čime mu omogućava promijeniti pogled na sebe kao na žrtvu neugodnih okolnosti u to da je slobodno  biće  koje neovisno o okolnostima odlučuje o sebi. Razumijevanje vlastitog ponašanja kao odgovora na ono što se događalo u prošlosti ili se trenutno događa oko njega klijenta onemogućava da razvije pripadnost s ljudima koji su mu  važni pa su zato njegovi odnosi manjkavi ili je usamljen. Uz to trpi i razvija različita simptomatska ponašanja kojima si dodatno šteti.

Novi pogled na sebe koji klijent razvija u terapeutskom procesu  omogućava mu bolje usklađivanje i povezanost s bližnjima i uspostavljanje unutarnje ravnoteže na svim područjima života. Terapeutov zadatak je ponuditi mu drukčije razumijevanje ljudskog ponašanja, a time i mogućnost da procijeni svoje aktualno ponašanje i postavi se u realne okvire.

Cilj realitetne terapije je omogućiti klijentu zamjenu tradicionalnih uvjerenja uvjerenjima teorije izbora čime će unaprijedi svoje odnose, a na taj način i svoje mentalno zdravlje.(William Glasser 1925. – 2013.)

Teorija izbora

Teorija izbora je razumijevanje ljudskog ponašanja u kontekstu kibernetike drugog reda prema kome su živa bića samo-regulirajući  sustavi, koji djeluju namjenski. Čovjeka definira kao slobodno i odgovorno biće koje je motivirano iznutra i čije je cjelokupno ponašanje uvijek svrhovito i vrlo raznovrsno i fleksibilno. Namjena ponašanja organizma je uspostavljanje  i odražavanje ravnoteže sa sobom i okolinom u skladu s unutarnjim motivima. Ideja unutarnje motivacije, cjelovitosti i svrhovitosti ponašanja čovjeka definira kao operativno zatvoren sustav koji djeluje na principu namjenske, kružne uzročnosti.

.

Predstavnici

Leon Lojk (1937. – 2014.), psiholog, psihoterapeut, senior instruktor William Glasser International i utemeljitelj Centra za savjetovanje i osposobljavanje u Kranju (1996) dokazao je da je Teorija izbora i Realitetna terapija filozofski i znanstveno utemeljena. Na osnovi njegove publikacije » Znanstvena utemeljenost realitetne terapije« je realitetna terapija bila priznata u Europi kao znanstveno utemeljen psihoterapijski pristup. *

Godine 1999 Leon je osnovao Evropsku udrugu za realitetnu terapiju (EART). Pod njegovim vodstvom je EART 2008. godine u Briselu postala punopravna članica Evropske udruge za psihoterapiju (EAP). Pored toga je 2009. godine Centar za savjetovanje i osposobljavanje prerastao u Europski institut za realitetnu terapiju (EIRT). EIRT provodi psihoterapijsku edukaciju u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini i Sloveniji.

Leon je na žalost preminuo 17. Studenog 2014.**

Bosiljka Boba Lojk, socijalna radnica, psihoterapeut, senior instruktor William Glasser International razvila je originalan pristup poučavanju Nove realitetne terapije temeljen na osobnom iskustvu. Zajedno sa suprugom Leonom je uspostavila petogodišnji program za stjecanje naziva psihoterapeut RT i četverogodišnji program za stjecanje naziva savjetovatelj RT. Boba je generalna tajnica Europske udruge za realitetnu terapiju (EART) i suosnivač Centra za savjetovanje i osposobljavanje u Kranju koji je 2009. godine prerastao u Europski institut za realitetnu terapiju (EIRT).

Boba je bila prva direktorica EIRT. Doprinijela je tome da je 2011. godine EIRT dobio akreditaciju Europske udruge za psihoterapiju (EAP) kao europsko akreditiran institut za psihoterapeutsku edukaciju (EAPTI). Zahvaljujući tom priznanju svaki polaznik edukacije koji postane psihoterapeut RT po direktnom postupku stječe i europsku diplomu iz psihoterapije (ECP).